Urbana populacija

Ovih dana se broj ljudi koji žive u gradovima izjednačava s onima koji žive u selima. Pa, kad već neće ekološki svjesni, ja ću: To je odlična vijest! Život na selu možda i jest “u skladu s prirodom”, ali nije ekološkiji od života u gradu:

Tržište će…

Ovaj tekst je prvo trebao biti kratki odgovor na članak o Golfu i vodi, ali odužilo se tako da ovo što slijedi u stvari moj ne baš kratki credo o klasičnoj liberalnoj ekonomiji. Povod svemu je sljedeći komentar:

(…) P.S. Teorija je itekako dokazana brojevima da je država loš gospodar i neefikasna, nije to samo neko pravilo. Država operira i vlada po drugim pravilima i iskrivljenim interesima nego tržište. (Cronomy)

Pa krećemo, a za lagani početak potrebna mi je po jedna priča i definicija.

Golf i voda

Voda ima svoju cijenu, zar ne? Golf teren bi trebao plaćati vodu po realnoj cijeni i sve OK. Ne vidim kako trošenje vode ugrožava okoliš.

Kao prvo, istina je da trošenje vode nije ekološki problem. Trošenje vode je u ovom slučaju ekonomski problem. Ako netko koristi vodu u izuzetno velikim količinama i može si to dopustiti — cijena vode za sve ostale će se povećati. Po teoriji bi “nevidljiva ruka” trebala sve staviti na svoje mjesto (ili si onaj “netko” neće moći dopustiti toliko vode ili će se ostali morati pomiriti s većom cijenom ili kombinacija). Međutim:

Uz navedene poticaje u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, lokacijskom dozvolom dokazane projekte izgradnje golf igrališta podržat će se i pomoci i drugim mjerama kao što su oslobođenja od plaćanja carina za uvoz posebne opreme i materijala potrebnih za izgradnju i održavanje golf igrališta, zatim povlaštenim cijenama komunalnih usluga i vode, izgradnjom pristupnih cesta i drugih infrastrukturnih objekata i sl.

Dakle, vlasnik golf terena neće plaćati realnu cijenu vode.

To je “Zaključak vlade RH o prihvaćanju Programa razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma”. Poduzetnici u lokalnim industrijskim zonama također imaju razne povlastice, ali usporedio bih društvenu korist koju donose industrijske zone i golf tereni. Prvo golf tereni (kao većina turističkih sadržaja) stvaraju uglavnom sezonska radna mjesta. Drugo — ne radi se o masovnom turizmu, nego o par desetaka apartmana, a za njihovo održavanje je potrebno relativno malo ljudi. Pretpostavimo npr. da poduzetnici u industrijskoj zoni dobijaju komunalne usluge po istoj cijeni, pristupne ceste i infrastrukturne objekte. Što oni donose? Puno više (stalno) zaposlenih i puno manju potrošnju vode (koja bi, inače, bila djelomično plaćena od strane poreznih obveznika za puno manju opću korist).

Golf tereni

Valjda je jasno da nisam baš uvijek na istoj frekvenciji sa svim “ekološkim” akcijama koje se dešavaju u našim krajevima. Neke me ostavljaju potpuno ravnodušnim, za neke mislim da su čisto licemjerje (ono što kolega BezKomentara zove “Not In My Backyard” sindrom), a nekim od tih akcija se definitivno protivim. To, naravno, ne znači da su sve promašene: neke su u baš “u sridu”. A jedna od takvih su — golf tereni.

Stvar s golf terenima je vrlo jednostavna, ekološki su upitni zbog (bar) dva razloga:

1. Za njihovo održavanje je potrebna ogromna količina vode.
2. Obično se grade van građevinskih područja, a sa svakim golf terenom dolaze i pripadni sadržaji (restoran, apartmani). E, ovaj “pripadni sadržaj” je problematičan — jer vlasnik golf terena na taj način dobija dozvolu za izgradnju na mjestima gdje to u uobičajenim okolnostima (tj. bez g.t.) ne bi nikako dobio. U pitanju je najobičnija skrivena apartmanizacija.

U petak me nazvao kolega planinar/speleolog iz Vrsara da mu pomognem sastaviti peticiju protiv golf terena koji se planira uz Limski kanal. Danas se trebamo naći i dogovoriti detalje, ali u principu sam ponudu prihvatio. I zato ću, vjerojatno, sljedećih par dana “Digresije” iskoristiti kao beta verziju za pisanje tog teksta :)

Globalno zatopljenje i skepsa (III)

Kao prvo — prekinuti ću diskusiju o tome da li razina CO2 “prati” ili “kasni” za globalnim zatopljenjem (nema smisla). Kao drugo, spomenuti ću samo da definitivno postoji korelacija između zatopljenja i CO2. Jedini zaključak s kojim se svi slažu je da CO2 nije uzročnik početku faza globalnih zatopljenja, međutim jasno je da u jednom trenutku i jedan i drugi graf rastu — uzročno posljedična veza u toj fazi nije jasna. I najvažnije — do sada se govorilo o prošlim fazama u kojima je dolazilo do globalnog zatopljenja. Ono što se desilo u prošlih 200 godina je da je razina CO2 povećana prije bilo kakvog zatopljenja.

Ova obrnuta situacija (utoliko što je prvo došlo do povećanja CO2 i metana, a tek onda temperature) je nešto što trenutnu situaciju čini specifičnom. Posebno ako je istina da je današnja koncentracija CO2 i metana veća nego u prethodnih 420,000 godina (članak, ali na nekoliko mjesta sam pročitao i varijantu s 650,000 godina). I zato, koliko god bili skeptični moramo barem imati na umu da možda postoji opasnost. Naravno, ne opasnost kakvu opisuje Al Gore i oni radikalniji aktivisti — to su besmislice. Članovi IPCC-a ionako nisu katastrofičari, jer zadnji report ne predviđa rast razine mora od nekoliko metara nego 30-50 centimetara i rast temperature od oko dva stupnja do 2100. godine. To nije katastrofičan scenarij u kojem će čovječanstvo nestati, a treba kazati i to da će u nekim dijelovima svijeta pogodovati (npr. Rusiji se globalno zatopljenje isplati).

Ali, ako do toga doista i dođe — pitanje je što će biti nakon 2100. godine. Ako do toga dođe — najpogođeniji će biti stanovnici oko ekvatora. Veliko je i otvoreno pitanje zdravstva — tko će snositi financijski teret? Hoće li tada trebati spašavati in extremis ono što bismo mogli sada ili će tehnologija biti na nivou da će “popravak” biti trivijalan. Naravno, sva ta pitanja su pod pretpostavkom da su IPCC-oi modeli ispravni, ali za sada nema druge nego barem uzeti u obzir tu mogućnost.

I zadnja stvar — u potpunosti se slažem s Bjørnom Lomborgom da postoje i hitniji ekološki problemi. Međutim, većina rješenja koja se trenutno provode su ionako u domeni razumnog ponašanja, neovisno o zatopljenju — alternativni izvori energije (jer nafte će biti sve manje), racionalni potrošači struje (jer potreba za energijom će biti sve veća), toplinski izolatori, porezi na zagađivače, trgovina količinom emitiranih plinova…

Nisam 100% siguran gdje tu smjestiti protokol u Kyotu. Definitivno će biti kočnica u razvoju država koje ga se budu pridržavale, ako bude puno onih koje neće. Sve dok kolonizacija drugih planeta ne postane moguća svakome — resursi će čovječanstvu biti vrlo ograničeni. I zato je razumno ne igrati se s mogućnošću da ih se izgubi (pa čak i ako tu i tamo treba “puhati na hladno”).

Kyoto i skepsa II

Kaže Cronomy (između ostalog):

Kad sam rekao da sam skepik da je CO2 glavni uzrok promjena, mislio sam primarno na činjenicu, koju svaki dobar klimatolog zna, da je u povijesti uvijek prvo temperatura porasla, a tek onda količina CO2 u atmosferi. To čini uzročno-posljedičnu vezu CO2 –> temperatura, koja se danas predstavlja kao znanstvena istina jako slabom i nesigurnom.

“Kašnjenje” povećanja koncentracije CO2 u odnosu na zatopljenje bi dokazivalo da uzročno-posljedična veza ne postoji samo u slučaju da je zatopljenje događaj koji se desio u jednom trenutku i trajao kratko vrijeme. Međutim, GZ nije događaj nego proces, i u tom smislu — kašnjenje samo dokazuje da CO2 nije prvi uzrok. CO2 je plin koji uzrokuje efekt staklenika tako da i njegova zakašnjela pojava ima efekta — kasnije.

Konkretno — primijećeno je da povećanje CO2 kasni za fazom zatopljenja oko 800 godina. Faze zatopljenja su trajale i do 5000 godina. To znači da CO2 nije krivac samo u prvih 800 godina. U ostalih 4200 godina CO2 jest bio uzročnik zagrijavanja.

Treba primijetiti i to da se razina CO2 povećala za 30% u zadnjih dva stoljeća. To znači da je počelo oko 1800. godine. Ako je kašnjenje ~800 godina — tada bi se ovo naše globalno zatopljenje trebalo moći primijetiti prije jednog tisućljeća. A ne samo što nije nego je tom periodu u Evropi bilo i nekoliko mini-ledenih faza.

Zaključak — CO2 je krivac za globalno zatopljenje, jedino što u ranijim globalnim zatopljenjima nije bio prvi uzrok. Međutim, nije očito da je današnje globalno zatopljenje počelo prije povećanja koncentracije CO2.

PS. Naravno, CO2 nije jedini plin koji uzrokuje efekt staklenika.

PPS. Ovaj post je odgovor samo na prvi dio komentara, ostatak slijedi kad nađem vremena.